|
NOVI
SAD, PONEDELJAK, 9. JUN 2003. GODINE
250
GODINA OBRAZOVANJA RUSINA U VOJVODINI
Škola bila i ostala najvažnija
U osnovnu školu i gimnaziju „Petro Kuzmjak’’ u Ruskom Krsturu
danas đaci dolaze iz svih mesta u kojima žive Rusini, a o
kvalitetu rada u njoj govore mnogobrojna priznanja
U
osnovnoj školi i gimnaziji „Petro Kuzmjak’’ u Ruskom Krsturu
ova godina prolazi u obeležavanju 250 godina obrazovanja Rusina u
Vojvodini. Koreni ove danas moderne škole sa 530 osnovaca i 250
gimnazijalaca sežu u vreme neposredno posle preseljenja Rusina u
ovo mesto. U tesnoj vezi sa crkvenom opštinom, Rusini su ovde 1753.
godine osnovali svoju školu, u kojoj se na rusinskom jeziku učilo
čitanje, pisanje, računanje i veronauka. Trebalo je
obezbediti kvalifikovane učitelje i izgraditi novu školsku
zgradu, za sve veći broj učenika.
- Vremenom, škola je reformisana i u nju su dolazila deca iz svih
mesta u kojima su živeli Rusini. NJeni đaci odlazili su
kasnije na školovanje u više narodne, građanske, više devojačke
škole i gimnazije, kao i učiteljske škole u Sombor, Novi Sad,
Pečuj, Baju, Suboticu i Užgorod.
Od 1899. godine škola je državna, a nova zgrada izgrađena je
1913. godine. Nakon osnivanja Kraljevine Jugoslavije formirano je
Rusinsko narodno prosvetno društvo, pod čijim patronatom su štampani
i prvi udžbenici na rusinskom jeziku.
Pored osnovne škole, 1954. godine otvorena je državna realna
gimnazija, prva u istoriji Rusina na ovim prostorima. Nažalost, ona
je radila samo do 1949, a zatim je transformisana u osnovnu školu,
da bi gimnazija ponovo nastavila rad 1970. godine. Obrazovni centar
„Petro Kuzmjak’’ osnovan je sedam godina kasnije, a prvu
desetogodišnjicu dočekao je u novoj savremenoj zgradi, u kojoj
je i danas.
U okviru škole, uz savremene kabinete, među kojima je i
informatički sa 20 računara, nalaze se đački
dom, kuhinja, sala za fizičko i otvoreni sportski tereni.
Rezultat rada 83 zaposlena su i mnogobrojna priznanja i nagrade,
koje njihovi učenici osvajaju na takmičenjima, ali i društvena
priznanja među kojima su Iskra kulture Kulturno-prosvetne
zajednice Vojvodine, Zlatna značka kulturno-prosvetne zajednice
Srbije, republička nagrada 25. maj, Zraci kulture Kulturno-
prosvetne zajednice Opštine Kula i mnoge druge.
D.
Devečerski
NOVI
SAD, SUBOTA, 17. MAJ 2003. GODINE
DVA
I PO VEKA OBRAZOVNOG CENTRA
„PETRO KUZMJAK” U RUSKOM KRSTURU
Rasadnik kulture vojvođanskih Rusina
RUSKI
KRSTUR - Već četvrt milenijuma vojvođanski Rusini u
svojoj kulturnoj metropoli Ruskom Krsturu obrazovanje stiču na
maternjem jeiku. Ove godine obrazovni centar „Petro Kuzmjak”
obeležava 250 godina postojanja, a ovaj jubilej biće svečano
obeležen narednog vikenda u ovoj bačkoj varošici, gde će
se u istoimenoj osnovnoj školi i gimnaziji, tokom kulturno-zabavnih
programa i sportskih manifestacija, družiti domaćini i njihovi
gosti.
-Ponosimo se ovom školom i našim đacima koji beleže uspeh i
na fakultetima - predočila je direktorka ovog obrazovnog centra
Tanja Rac-Bučko, na konferenciji za štampu, napominjujući
da mogućnost sticanja obrazovanja na maternjem jeziku nema ni
jedna druga rusinska manjina u okolnim državama. - U Ruskom Krsturu
se u Osnovnoj školi obrazuje više od 500 đaka u 24 odeljenja,
dok se 250 srednjoškolaca obrazuje u Gimnaziji. Za one koji dolaze
iz okolnih mesta, obezbeđen je i internat za 70 đaka, a
kako je ovde i postavka slika, reklo bi se da ovi đaci uče
u galeriji.
Tokom predstojeće svečanosti, u Ruski Krstur će stići
zvaničnici Ministarstva prosvete i Pokrajinskog sekretarijata
za obrazovanje i kulturu Izvršnog veća Vojvodine, rusinske
zajednice iz Srema i Hrvatske i Slovačke, delegacija grada Bara
kao i predstavnici škola iz kulske opštine.
Napominjući da je ova škola bila stožer koji se uspešno
odupire zubu asimilacije ove etničke zajednice, koja broji oko
16.000 duša, predsednik Nacionalnog saveta Rusina Rafail Ruskovski
istakao je značaj predstojećeg jubileja ove škole koja
slovi i kao rasadnik kulture vojvođanskih Rusina.
G.
Carin
www.politika.co.yu/2003/0605/01_25a.htm
- 6k
|
DVA I PO VEKA OBRAZOVANJA RUSINA U NAŠOJ ZEMLJI
Očuvan maternji jezik
Prva škola 1753. godine u Ruskom Krsturu, a sada Rusini na
svom jeziku stiču i fakultetsko obrazovanje
Novi Sad, 4. juna
U Vojvodini je nizom prigodnih svečanosti proteklih
dana obeležen veliki jubilej Rusina koji žive u našoj
zemlji – dva i po veka obrazovanja na svom maternjem jeziku.
Centralno obeležavanje jubileja upriličeno je u Ruskom
Krsturu, u tamošnjoj osnovnoj školi, odnosno gimnaziji
"Petro Kuzmjak", gde su Rusinima došli da lično
čestitaju značajnu godišnjicu republički
ministar prosvete, njegov resorni pokrajinski kolega, zvaničnici
iz Slovačke, predstavnici škola u Hrvatskoj gde se izučava
rusinski jezik.
U školi u Ruskom Krsturu, osnovanoj 1753. godine, nastava
se najpre izvodila na takozvanom narodnom rusinskom jeziku, a
znatno kasnije i na književnom, prema prvoj gramatici
rusinskog jezika čiji je tvorac Havrijil Kosteljnik.
Seoba s Karpata
Rusini su se doselili na ovo područje pre nešto više
od dva i po veka i već nakon doseljavanja uz školu
osnovali i svoju crkvu. Ovo je dvanaesta generacija koja bitiše
na području južne Panonije. Uspeli su u velikoj meri da
očuvaju osobenosti svoje materijalne i duhovne kulture.
Etnička matična teritorija Rusina su Karpati i
njima pripadajuće oblasti. Na prostore Vojvodine, kao
najjužnija i najmanje izdvojena grupa, Rusini su se doselili
iz Hornjice 1745. godine. Prvo su došli u Ruski Krstur,
kasnije u Kucuru, a odatle krenuli i ka drugim područjima.
 |
|
Bogato
kulturno nasleđe Rusina
|
Jedan od prvih zbornika usmenog narodnog stvaralaštva
Rusini su objavili 1890. godine, a prvu knjigu umetničkog
stvaralaštva na svom jeziku "Idilski venac"
Havrijila Kosteljnika 1904. godine. Na začecima
samoorganizovanja kroz nacionalne biblioteke i čitaonice
krajem 19. veka i dramsko-muzičke grupe na samom početku
20. veka nastala je prva nacionalno-prosvetna organizacija
Rusina u novostvorenoj državi Južnih Slovena 1919. godine.
Gimnazija na rusinskom jeziku osnovana je 1945. godine,
Lektorat za rusinski jezik 1972. godine, a Katedra za rusinski
jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Novom Sadu formirana je 1981. godine. Rusini žive u većem
broju u sedam vojvođanskih opština, a nastava na matičnom
jeziku redovno ili fakultativno izvodi se u školama u desetak
vojvođanskih mesta. U odnosu na broj stanovnika, Rusini u
ovoj našoj pokrajini imaju najveći procenat življa sa
srednjoškolskim, višim i visokim obrazovanjem.
Bolji uslovi za školovanje
Predsednik Nacionalnog veća Rusina Rafail Ruskovski,
pokrajinski sekretar za informacije i donedavni predsednik
Skupštine opštine Vrbas, najavio je povodom ovog jubileja da
će biti preduzete mere kako bi ubuduće gimnazija u
Ruskom Krsturu, u većem broju pohađali i učenici
iz drugih i udaljenijih mesta, budući da je, kako je
rekao, školovanje na maternjem jeziku izuzetno važno za očuvanje
nacionalnog identiteta.
Pokrajinski sekretar za obrazovanje i kulturu Zoltan Bunjik
nagovestio je da će rusinsko amatersko pozorište "Đađa",
zalaganjem Izvršnog veća Vojvodine, ove godine steći
status profesionalnog teatra, a znatan iznos sredstava za
njegov rad obezbeđen je iz pokrajinske kase.
Povodom dva i po veka obrazovanja Rusina u našoj zemlji na
maternjem jeziku predstoje još dve značajne
manifestacije: tokom ovog meseca biće održani susreti
rusinskih škola, a početkom naredne školske godine
predviđeno je organizovanje naučnog skupa posvećenog
ovom jubileju, odnosno značaju obrazovanja na maternjem
jeziku.
Slavoljub Živković
|

|
назад
|
школа
нєшка |
историят
школи |
колектив|
конкурс
|
збуваня
|
мапа
|
линки |