:: Други о нас                                  Drugi o nama

 

 

 

NOVI SAD, PONEDELJAK, 9. JUN 2003. GODINE

250 GODINA OBRAZOVANJA RUSINA U VOJVODINI
Škola bila i ostala najvažnija
U osnovnu školu i gimnaziju „Petro Kuzmjak’’ u Ruskom Krsturu danas đaci dolaze iz svih mesta u kojima žive Rusini, a o kvalitetu rada u njoj govore mnogobrojna priznanja

U osnovnoj školi i gimnaziji „Petro Kuzmjak’’ u Ruskom Krsturu ova godina prolazi u obeležavanju 250 godina obrazovanja Rusina u Vojvodini. Koreni ove danas moderne škole sa 530 osnovaca i 250 gimnazijalaca sežu u vreme neposredno posle preseljenja Rusina u ovo mesto. U tesnoj vezi sa crkvenom opštinom, Rusini su ovde 1753. godine osnovali svoju školu, u kojoj se na rusinskom jeziku učilo čitanje, pisanje, računanje i veronauka. Trebalo je obezbediti kvalifikovane učitelje i izgraditi novu školsku zgradu, za sve veći broj učenika.
- Vremenom, škola je reformisana i u nju su dolazila deca iz svih mesta u kojima su živeli Rusini. NJeni đaci odlazili su kasnije na školovanje u više narodne, građanske, više devojačke škole i gimnazije, kao i učiteljske škole u Sombor, Novi Sad, Pečuj, Baju, Suboticu i Užgorod.
Od 1899. godine škola je državna, a nova zgrada izgrađena je 1913. godine. Nakon osnivanja Kraljevine Jugoslavije formirano je Rusinsko narodno prosvetno društvo, pod čijim patronatom su štampani i prvi udžbenici na rusinskom jeziku.
Pored osnovne škole, 1954. godine otvorena je državna realna gimnazija, prva u istoriji Rusina na ovim prostorima. Nažalost, ona je radila samo do 1949, a zatim je transformisana u osnovnu školu, da bi gimnazija ponovo nastavila rad 1970. godine. Obrazovni centar „Petro Kuzmjak’’ osnovan je sedam godina kasnije, a prvu desetogodišnjicu dočekao je u novoj savremenoj zgradi, u kojoj je i danas.
U okviru škole, uz savremene kabinete, među kojima je i informatički sa 20 računara, nalaze se đački dom, kuhinja, sala za fizičko i otvoreni sportski tereni.
Rezultat rada 83 zaposlena su i mnogobrojna priznanja i nagrade, koje njihovi učenici osvajaju na takmičenjima, ali i društvena priznanja među kojima su Iskra kulture Kulturno-prosvetne zajednice Vojvodine, Zlatna značka kulturno-prosvetne zajednice Srbije, republička nagrada 25. maj, Zraci kulture Kulturno- prosvetne zajednice Opštine Kula i mnoge druge.

D. Devečerski

 

 

NOVI SAD, SUBOTA, 17. MAJ 2003. GODINE

DVA I PO VEKA OBRAZOVNOG CENTRA
„PETRO KUZMJAK” U RUSKOM KRSTURU
Rasadnik kulture vojvođanskih Rusina

RUSKI KRSTUR - Već četvrt milenijuma vojvođanski Rusini u svojoj kulturnoj metropoli Ruskom Krsturu obrazovanje stiču na maternjem jeiku. Ove godine obrazovni centar „Petro Kuzmjak” obeležava 250 godina postojanja, a ovaj jubilej biće svečano obeležen narednog vikenda u ovoj bačkoj varošici, gde će se u istoimenoj osnovnoj školi i gimnaziji, tokom kulturno-zabavnih programa i sportskih manifestacija, družiti domaćini i njihovi gosti.
-Ponosimo se ovom školom i našim đacima koji beleže uspeh i na fakultetima - predočila je direktorka ovog obrazovnog centra Tanja Rac-Bučko, na konferenciji za štampu, napominjujući da mogućnost sticanja obrazovanja na maternjem jeziku nema ni jedna druga rusinska manjina u okolnim državama. - U Ruskom Krsturu se u Osnovnoj školi obrazuje više od 500 đaka u 24 odeljenja, dok se 250 srednjoškolaca obrazuje u Gimnaziji. Za one koji dolaze iz okolnih mesta, obezbeđen je i internat za 70 đaka, a kako je ovde i postavka slika, reklo bi se da ovi đaci uče u galeriji.
Tokom predstojeće svečanosti, u Ruski Krstur će stići zvaničnici Ministarstva prosvete i Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i kulturu Izvršnog veća Vojvodine, rusinske zajednice iz Srema i Hrvatske i Slovačke, delegacija grada Bara kao i predstavnici škola iz kulske opštine.
Napominjući da je ova škola bila stožer koji se uspešno odupire zubu asimilacije ove etničke zajednice, koja broji oko 16.000 duša, predsednik Nacionalnog saveta Rusina Rafail Ruskovski istakao je značaj predstojećeg jubileja ove škole koja slovi i kao rasadnik kulture vojvođanskih Rusina.

G. Carin

 

 

www.politika.co.yu/2003/0605/01_25a.htm - 6k


DVA I PO VEKA OBRAZOVANJA RUSINA U NAŠOJ ZEMLJI


Očuvan maternji jezik

Prva škola 1753. godine u Ruskom Krsturu, a sada Rusini na svom jeziku stiču i fakultetsko obrazovanje

 


Novi Sad, 4. juna

U Vojvodini je nizom prigodnih svečanosti proteklih dana obeležen veliki jubilej Rusina koji žive u našoj zemlji – dva i po veka obrazovanja na svom maternjem jeziku. Centralno obeležavanje jubileja upriličeno je u Ruskom Krsturu, u tamošnjoj osnovnoj školi, odnosno gimnaziji "Petro Kuzmjak", gde su Rusinima došli da lično čestitaju značajnu godišnjicu republički ministar prosvete, njegov resorni pokrajinski kolega, zvaničnici iz Slovačke, predstavnici škola u Hrvatskoj gde se izučava rusinski jezik.

U školi u Ruskom Krsturu, osnovanoj 1753. godine, nastava se najpre izvodila na takozvanom narodnom rusinskom jeziku, a znatno kasnije i na književnom, prema prvoj gramatici rusinskog jezika čiji je tvorac Havrijil Kosteljnik.

Seoba s Karpata

Rusini su se doselili na ovo područje pre nešto više od dva i po veka i već nakon doseljavanja uz školu osnovali i svoju crkvu. Ovo je dvanaesta generacija koja bitiše na području južne Panonije. Uspeli su u velikoj meri da očuvaju osobenosti svoje materijalne i duhovne kulture.

Etnička matična teritorija Rusina su Karpati i njima pripadajuće oblasti. Na prostore Vojvodine, kao najjužnija i najmanje izdvojena grupa, Rusini su se doselili iz Hornjice 1745. godine. Prvo su došli u Ruski Krstur, kasnije u Kucuru, a odatle krenuli i ka drugim područjima.

Bogato kulturno nasleđe Rusina

Jedan od prvih zbornika usmenog narodnog stvaralaštva Rusini su objavili 1890. godine, a prvu knjigu umetničkog stvaralaštva na svom jeziku "Idilski venac" Havrijila Kosteljnika 1904. godine. Na začecima samoorganizovanja kroz nacionalne biblioteke i čitaonice krajem 19. veka i dramsko-muzičke grupe na samom početku 20. veka nastala je prva nacionalno-prosvetna organizacija Rusina u novostvorenoj državi Južnih Slovena 1919. godine.

Gimnazija na rusinskom jeziku osnovana je 1945. godine, Lektorat za rusinski jezik 1972. godine, a Katedra za rusinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu formirana je 1981. godine. Rusini žive u većem broju u sedam vojvođanskih opština, a nastava na matičnom jeziku redovno ili fakultativno izvodi se u školama u desetak vojvođanskih mesta. U odnosu na broj stanovnika, Rusini u ovoj našoj pokrajini imaju najveći procenat življa sa srednjoškolskim, višim i visokim obrazovanjem.

Bolji uslovi za školovanje

Predsednik Nacionalnog veća Rusina Rafail Ruskovski, pokrajinski sekretar za informacije i donedavni predsednik Skupštine opštine Vrbas, najavio je povodom ovog jubileja da će biti preduzete mere kako bi ubuduće gimnazija u Ruskom Krsturu, u većem broju pohađali i učenici iz drugih i udaljenijih mesta, budući da je, kako je rekao, školovanje na maternjem jeziku izuzetno važno za očuvanje nacionalnog identiteta.

Pokrajinski sekretar za obrazovanje i kulturu Zoltan Bunjik nagovestio je da će rusinsko amatersko pozorište "Đađa", zalaganjem Izvršnog veća Vojvodine, ove godine steći status profesionalnog teatra, a znatan iznos sredstava za njegov rad obezbeđen je iz pokrajinske kase.

Povodom dva i po veka obrazovanja Rusina u našoj zemlji na maternjem jeziku predstoje još dve značajne manifestacije: tokom ovog meseca biće održani susreti rusinskih škola, a početkom naredne školske godine predviđeno je organizovanje naučnog skupa posvećenog ovom jubileju, odnosno značaju obrazovanja na maternjem jeziku.

Slavoljub Živković

Back

 

| назад |

школа нєшка | историят школи | колектив| конкурс | збуваня | мапа | линки